Borba protiv zloupotrebe antibiotika
Revolucionarnim pronalaskom penicilina 1928. godine započelo je zlatno doba otkrića antibiotika, koje je dostiglo vrhunac sredinom 50-ih godina prošlog veka. U narednih 100 godina antibiotici su drastično promenili modernu medicinu i produžili prosečan ljudski životni vek.
Antibiotici su supstance koje ubijaju mikroorganizme i sprečavaju njihovo razmnožavanje u živom organizmu. Početkom upotrebe antibiotika javila se nada da će mnoge bolesti koje izazivaju bakterije biti iskorenjene. Međutim, ubrzo je ustanovljeno da su bakterije sposobne da razvijaju razlićite mehanizme odbrane i postanu otporne-rezistentne na dejstvo leka.
Dugo godina je uvođenje novih antibiotika nadmašivalo razvoj rezistencije bakterija. Međutim, tempo razvoja rezistencije na lekove poslednjih godina doprineo je sve većem broju zdravstvenih problema. Rezistentne bakterije izazivaju oboljenja na koje pojedini antibiotici ne deluju, što dovodi do razvoja teže bolesti, uz duže lečenje i oporavak, ali i mogući smrtni išod. Usled smanjene efikasnosti terapije, pacijent ostaje duže zarazan i potencijalno širi rezistentne mikroorganizme na osobe iz svog okruženja. Zbog sve veće pojave otpornosti bakterija na dejstvo antibiotika postoji strah da u bućnosti neke zarazne bolesti neće moći da se leče.
Neracionalna primena antibiotika doprinosi nastanku rezistencije sa direktnim uticajem na zdravlje populacije. Antibiotici nemaju nikakvo dejstvo na viruse. Međutim ako se primene u lečenju virusnih infekcija, antibiotici napadju bakterije u telu koje su korisne ili bar ne izazivaju bolest. Ovakav pogrešan tretman može da dovede do nastanka rezistencije bezopasnih bakterija na antibiotike.
Udruženje pedijatara Srbije uključilo se u akciju Ministarstva zdravlja, započetu novembra 2015. godine, koja ima za cilj da se kontinuiranim delovanjem u stručnoj i opštoj javnosti podigne svest o značaju racionalne upotrebe antibiotika, kao i o neprocenjivim štetama do kojih dovodi njihova neracionalna upotreba. Januara 2016. godine, akreditovan je kurs pod nazivom „Racionalna upotreba antibiotika u pedijatriji“, namenjen pedijatrima i drugim lekarima angažovanim u zdravstvenoj zaštiti dece i omladine. Potom je održano nekoliko kurseva koje je toku naredne 2 godine pohađalo oko 600 pedijatara, a ovaj problem će biti jedna od tema na 24. Seminaru pedijatrijske Škole ove godine.
U cilju borbe protiv rastuće pretnje antimikrobne rezistencije, Ministarstvo zdravlja Republike Srbije 2018. godine je izdalo „Nacionalni vodič dobre kliničke prakse za racionalnu upotrebu antibiotika“. U ovom dokumentu naglašena je potreba da se izbor pravog antibiotika ili kombinacije antibiotika, režim doziranja, način primene i trajanje lečenja određuje spram kliničkog i mikrobiološkog nalaza. Ako ne postoji povoljni klinički efekat nakon 2–3 dana od uvođenja antibiotika, preporuka je da se promeni. U ovom procesu značajno je spovođenje preventivnih mera protiv infekcija (npr. higijena, vakcinacija i dr.), kao i edukacija pacijenata i ukazivanje na opasnost od samolečenja antibioticima. Ovim postupcima omogućuje se postizanje najboljeg kliničkog išoda u prevenciji i lečenju infekcija, uz minimalnu toksičnost za bolesnika, kao i minimalni rizik za nastanak rezistencije,